Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Europe MI OBJEDINJUJEMO RAZLIČITOSTI...WE ARE UNIFYING DIVERSITIES
VIJESTI/NEWS
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...23.5.2012.g.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...14.5.2012.g.
Kulturna manifestacija
DANI KSAVERA ŠANDORA GJALSKOG – Zabok
i
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
raspisuju
NATJEČAJ
za dodjelu književne nagrade
''KSAVER ŠANDOR GJALSKI'' za 2012. godinu
Za nagradu se natječu književna djela objavljena od
1. rujna 2011. do 1. rujna 2012.,
a dostavljaju se u pet (5) primjeraka Prosudbenom povjerenstvu pri
DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA,
- za nagradu ''K.Š.Gjalski'' -
Trg bana Jelačića 7/I, 10000 Zagreb
do 1. rujna 2012. godine.
Književnim djelom koje se natječe za nagradu smatra se: roman, zbirka pripovijedaka, priča, novela ili putopisa.
Obrazloženje
Radi poticanja književnog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj, a u
čast hrvatskom književniku Ksaveru Šandoru Gjalskom, 1979.
godine ustanovljena je nagrada za prozno književno djelo.
Nagrada se dodjeljuje svake godine za najbolje objavljeno prozno
književno djelo autora iz Republike Hrvatske, a sastoji se od novčanog
iznosa, diplome i plakete s likom Ksavera Šandora Gjalskog – rad
akademskog kipara Ive Kerdića.
Nagrada će biti dodijeljena u Zaboku 27. listopada 2012.
DANI KSAVERA ŠANDORA GJALSKOG – Zabok
i
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
raspisuju
NATJEČAJ
za dodjelu književne nagrade
''KSAVER ŠANDOR GJALSKI'' za 2012. godinu
Za nagradu se natječu književna djela objavljena od
1. rujna 2011. do 1. rujna 2012.,
a dostavljaju se u pet (5) primjeraka Prosudbenom povjerenstvu pri
DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA,
- za nagradu ''K.Š.Gjalski'' -
Trg bana Jelačića 7/I, 10000 Zagreb
do 1. rujna 2012. godine.
Književnim djelom koje se natječe za nagradu smatra se: roman, zbirka pripovijedaka, priča, novela ili putopisa.
Obrazloženje
Radi poticanja književnog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj, a u
čast hrvatskom književniku Ksaveru Šandoru Gjalskom, 1979.
godine ustanovljena je nagrada za prozno književno djelo.
Nagrada se dodjeljuje svake godine za najbolje objavljeno prozno
književno djelo autora iz Republike Hrvatske, a sastoji se od novčanog
iznosa, diplome i plakete s likom Ksavera Šandora Gjalskog – rad
akademskog kipara Ive Kerdića.
Nagrada će biti dodijeljena u Zaboku 27. listopada 2012.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...30.4.2012.g.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne upriličit će predstavljanje romana RAFAELO autora Ante Marinčića.
Predstavljanje će biti u četvrtak, 3. svibnja 2012. u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
O knjizi će govoriti:
prof. Željko Grahovac, književnik Tvrtko Gavran, prof. Ivan Baković i autor.
Predstavljanje će biti u četvrtak, 3. svibnja 2012. u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
O knjizi će govoriti:
prof. Željko Grahovac, književnik Tvrtko Gavran, prof. Ivan Baković i autor.
|
|
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...25.3.2012.g.
|
|
| natjecaj_za_nagradu_antun_branko_simic.pdf |
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...18.1.2012.g.
Obavijest o natječaju za dodjelu književne nagrade "fra Martin Nedić"
koji je raspisala Zaklada "Terra Tolis"
koji je raspisala Zaklada "Terra Tolis"
| zaklada.doc |
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...11.1.2012.g.
Poštovani,
u privitku vam šaljemo natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige koji je otvoren do 31. siječnja 2012.
S poštovanjem,
Ančica Vojvodić, adm. tajnica
u privitku vam šaljemo natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige koji je otvoren do 31. siječnja 2012.
S poštovanjem,
Ančica Vojvodić, adm. tajnica
| natjeaj_za_nagrade_dhk.doc |
Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru...30.11.2011.g.
Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru
POZIVA VAS NA
213. tribinu na kojoj će
JOŠKO ČELAN iz Splita
Predstaviti svoju knjigu:
Spomenik izdaji-
s porukom:
Tko u Hrvatskoj vlada novcem, medijima i državom.
Na tribini sudjeluju:
JOŠKO ČELAN
JOSIP JOVIĆ i
fra Andrija Nikić.
Očekujemo Vas
U NAPRETKOVU DOMU
U MOSTARU
u petak, 2. prosinca 2011. u 18 sati!
Ulaz slobodan.
Mostar, studeni 2011.
Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru
POZIVA VAS NA
214. tribinu na kojoj će
DAMIR BOROVČAK
IZ ZAGREBA
predstaviti svoje knjige:
VJERA U SJENI POLITIKE,
sv.1.-4.
s porukom hrvatskim sinovima i kćerima:
„Ako Vam je težak stijeg čestitosti,
utaknite ga u zemlju, gdje počivaju naše kosti.
Mi ćemo ga držati. Vaši predci.“
Na tribini sudjeluju:
DAMIR BOROVČAK
i
fra Andrija Nikić.
Očekujemo Vas
U NAPRETKOVU DOMU
U MOSTARU
u ponedjeljak, 5. prosinca 2011. u 18 sati!
Ulaz slobodan.
Mostar, studeni 2011.
POZIVA VAS NA
213. tribinu na kojoj će
JOŠKO ČELAN iz Splita
Predstaviti svoju knjigu:
Spomenik izdaji-
s porukom:
Tko u Hrvatskoj vlada novcem, medijima i državom.
Na tribini sudjeluju:
JOŠKO ČELAN
JOSIP JOVIĆ i
fra Andrija Nikić.
Očekujemo Vas
U NAPRETKOVU DOMU
U MOSTARU
u petak, 2. prosinca 2011. u 18 sati!
Ulaz slobodan.
Mostar, studeni 2011.
Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Mostaru
POZIVA VAS NA
214. tribinu na kojoj će
DAMIR BOROVČAK
IZ ZAGREBA
predstaviti svoje knjige:
VJERA U SJENI POLITIKE,
sv.1.-4.
s porukom hrvatskim sinovima i kćerima:
„Ako Vam je težak stijeg čestitosti,
utaknite ga u zemlju, gdje počivaju naše kosti.
Mi ćemo ga držati. Vaši predci.“
Na tribini sudjeluju:
DAMIR BOROVČAK
i
fra Andrija Nikić.
Očekujemo Vas
U NAPRETKOVU DOMU
U MOSTARU
u ponedjeljak, 5. prosinca 2011. u 18 sati!
Ulaz slobodan.
Mostar, studeni 2011.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...28.11.2011.g.
U privitku je program obilježavanja treće obljetnice smrti književnika i slikara Vlade Puljića.
| treca_obljetnica_smrti_vlade_puljica.pdf |
| treca_obljetnica_smrti_vlade_puljica.doc |
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...24.11.2011.g.
Uručenje godišnje nagrade Antun Branko Šimić 2011. akademiku Anti Stamaću za knjigu Sabrane pjesmeupriličeno je u petak, 11. studenoga 2011. u 18. sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
O Stamaćevu pjesništvu govorio je književnik Antun Lučić, a obrazloženje Povjerenstva za dodjelu Šimićeve nagrade pročitala je Marina Kljajo-Radić, predsjednica DHK HB, te uručila nagradu laureatu.
Ante Stamać, pjesnik, esejist, književni znanstvenik, vrstan prevoditelj njemačkih i engleskih klasika, urednik više časopisa, priređivač brojnih djela suvremenih hrvatskih književnika, redoviti je profesor u miru koji je naslijedio Juru Kaštelana na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, akademik HAZU, a bio je i predsjednik Društva hrvatskih književnika te predsjednik Hrvatskog filološkog društva.
Rođen je na otoku Molatu 1939. godine; djetinjstvo je proveo u Dubrovniku, Križevcima, Daruvaru, Molatu i Zadru gdje pohađa i gimnaziju koju završava u Zagrebu. Studirao je komparativnu književnost i engleski jezik
diplomiravši 1963. godine; muzikologiju je studirao u Ljubljani, a u Beču filozofiju i germanistiku. Magistrirao je u Zagrebu radnjom o Tinu Ujeviću te doktorirao disertacijom o teoriji metafore. Bio je stipendist Herderove zaklade u Beču i Humboldotove u Berlinu.
Pored zapaženih knjiga iz esejistike, desetak nezaobilaznih književnoznanstvenih djela koja donose lucidne misli, dojmljiva zapažanja, domišljate i inovativne sudove u obradbi književnog stvaralaštva pojedinih pisaca, počevši od Ujevića (1971.), preko Mihalića (1996.) do Kaštelana (2003.), dakako uz druge studije o znanstvenoknjiževnim fenomenima i problemima, navlastito s područja teorije književnosti što sve skupa bitno pridonosi razvitku hrvatske književne znanosti, zatim vrsnih prijevoda njemačkih i engleskih književnih klasika i teoretičara književnosti, posebno stoji njegovo pjesničko djelo.
Knjiga Sabrane pjesme objedinjuje njegovih jedanaest zbirka pjesama od Rasapa (1962.) do stihozbirke Vrijeme, vrijeme (2007.) predstavljajući polustoljetno pjesničko stvaralaštvo čemu je dodano i ono iz njegove rane faze što se odnosi na zadarske, zagrebačke i golootočke dane, a gdje ulaze i oni kasnije pisani a neobjavljeni stihovi.
Ante Stamać, pripadnik razlogovskog naraštaja, majstor stiha i proumljen pjesnik, samosvojan je stvaralac, učen i izvoran, istodobno, čije znanje potiče urođeni pjesnički dar, u Sabranim pjesmama kao istinskoj sintezi, predstavlja sveukupno postignuće svog pjesničkog poslanja. Oslanjajući se na književnokritičku misao, može se reći da Stamać, iako pjesnik „rahlosti i rasutosti svijeta“, stalno teži okupljanju, cjelini koja se ne plaši „kaosa povijesti kao mogućeg izgovora za kaos pjesme“. Za njega je pjesništvo upućenost na riječ izbaviteljicu vazda usmjerenu na započinjanje što u općem beznađu svijeta, kako veli jedan kritik „ipak ne gubi svaku nadu u neku novi početak“. On svjedoči da je pjesma najbolji „čuvar tragova“ harmonije i cjelovitosti te potvrda pjesnikove „odgovornosti“ koju ne pomućuje ni „zaborav pjesme“ ni „rasulo svijeta“. Njegova „strogost i odgovornost“ štite pjesmu svakoga suviška i svakog uboštva, površnosti i svake zablude. Baštineći navlastito helderlinovsku i hajdegerovsku misao, u središtu Stamaćeva pjesničkog svemira stoji jezik, riječ kao počelo i mjera svijeta koja je jedino u stanju, prema mišljenju jednog kritičara „ovozemaljsko transcendirati“ i pjesmom („sonetiziranom“ prije svega) doseći savršenstvo duha, znanja i umijeća.
Knjigom Sabrane pjesme Stamać izriče punu pjesničku odgovornost; ne uzmiče pred kaosom svijeta već nudi, usprkos svemu, riječ kao estetsku činjenicu, kao djelotvoran prinos skladu i povratak nade u (izgubljenu) cjelinu.
(Stoji u obrazloženju Povjerenstva za dodjelu Šimićeve nagrade)
O Stamaćevu pjesništvu govorio je književnik Antun Lučić, a obrazloženje Povjerenstva za dodjelu Šimićeve nagrade pročitala je Marina Kljajo-Radić, predsjednica DHK HB, te uručila nagradu laureatu.
Ante Stamać, pjesnik, esejist, književni znanstvenik, vrstan prevoditelj njemačkih i engleskih klasika, urednik više časopisa, priređivač brojnih djela suvremenih hrvatskih književnika, redoviti je profesor u miru koji je naslijedio Juru Kaštelana na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, akademik HAZU, a bio je i predsjednik Društva hrvatskih književnika te predsjednik Hrvatskog filološkog društva.
Rođen je na otoku Molatu 1939. godine; djetinjstvo je proveo u Dubrovniku, Križevcima, Daruvaru, Molatu i Zadru gdje pohađa i gimnaziju koju završava u Zagrebu. Studirao je komparativnu književnost i engleski jezik
diplomiravši 1963. godine; muzikologiju je studirao u Ljubljani, a u Beču filozofiju i germanistiku. Magistrirao je u Zagrebu radnjom o Tinu Ujeviću te doktorirao disertacijom o teoriji metafore. Bio je stipendist Herderove zaklade u Beču i Humboldotove u Berlinu.
Pored zapaženih knjiga iz esejistike, desetak nezaobilaznih književnoznanstvenih djela koja donose lucidne misli, dojmljiva zapažanja, domišljate i inovativne sudove u obradbi književnog stvaralaštva pojedinih pisaca, počevši od Ujevića (1971.), preko Mihalića (1996.) do Kaštelana (2003.), dakako uz druge studije o znanstvenoknjiževnim fenomenima i problemima, navlastito s područja teorije književnosti što sve skupa bitno pridonosi razvitku hrvatske književne znanosti, zatim vrsnih prijevoda njemačkih i engleskih književnih klasika i teoretičara književnosti, posebno stoji njegovo pjesničko djelo.
Knjiga Sabrane pjesme objedinjuje njegovih jedanaest zbirka pjesama od Rasapa (1962.) do stihozbirke Vrijeme, vrijeme (2007.) predstavljajući polustoljetno pjesničko stvaralaštvo čemu je dodano i ono iz njegove rane faze što se odnosi na zadarske, zagrebačke i golootočke dane, a gdje ulaze i oni kasnije pisani a neobjavljeni stihovi.
Ante Stamać, pripadnik razlogovskog naraštaja, majstor stiha i proumljen pjesnik, samosvojan je stvaralac, učen i izvoran, istodobno, čije znanje potiče urođeni pjesnički dar, u Sabranim pjesmama kao istinskoj sintezi, predstavlja sveukupno postignuće svog pjesničkog poslanja. Oslanjajući se na književnokritičku misao, može se reći da Stamać, iako pjesnik „rahlosti i rasutosti svijeta“, stalno teži okupljanju, cjelini koja se ne plaši „kaosa povijesti kao mogućeg izgovora za kaos pjesme“. Za njega je pjesništvo upućenost na riječ izbaviteljicu vazda usmjerenu na započinjanje što u općem beznađu svijeta, kako veli jedan kritik „ipak ne gubi svaku nadu u neku novi početak“. On svjedoči da je pjesma najbolji „čuvar tragova“ harmonije i cjelovitosti te potvrda pjesnikove „odgovornosti“ koju ne pomućuje ni „zaborav pjesme“ ni „rasulo svijeta“. Njegova „strogost i odgovornost“ štite pjesmu svakoga suviška i svakog uboštva, površnosti i svake zablude. Baštineći navlastito helderlinovsku i hajdegerovsku misao, u središtu Stamaćeva pjesničkog svemira stoji jezik, riječ kao počelo i mjera svijeta koja je jedino u stanju, prema mišljenju jednog kritičara „ovozemaljsko transcendirati“ i pjesmom („sonetiziranom“ prije svega) doseći savršenstvo duha, znanja i umijeća.
Knjigom Sabrane pjesme Stamać izriče punu pjesničku odgovornost; ne uzmiče pred kaosom svijeta već nudi, usprkos svemu, riječ kao estetsku činjenicu, kao djelotvoran prinos skladu i povratak nade u (izgubljenu) cjelinu.
(Stoji u obrazloženju Povjerenstva za dodjelu Šimićeve nagrade)
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...04.11.2011.g.
U sastavu manifestacije, HumskiH dana poezije (31. listopada – 7. studenoga 2011.), kojU organizira Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne Mostar, 3. studenoga 2011. godine s početkom u 18 sati, u Galeriji Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, organizirana je književna večer na kojoj je predstavljeno stvaralaštvo književnika Fabijana Lovrića.
Lovrić je rođen u Tuzli, a danas živi u Kninu gdje radi kao učitelj, novinar, organizator kulturnih događanja, književni stvaratelj…
Za vrijeme od izlaska iz tiska prve knjige, Monterov san i java (Biblioteka Paralele, Doboj; urednik Kasim Deraković), Lovrić je objavio 25 naslova: pjesama, drama, kritika, gnoma, a u pripremi je zbirka soneta i dvojezično izdanje zbirke Poljubac zemlje, što na albanski jezik prevodi mr. sc. Nuri Pljaku. Do sada su mu pjesme prevedene na: engleski, njemački, češki, kineski, talijanski, albanski, a za rad je dobio i brojna priznanja.
O Lovrićevom stvaralaštvu govorili su: Marina Kljajo-Radić, prof. i prof.dr.sc. Antun Lučić, dok je glazbeni ugođaj činila klapa, Koporan, iz Poličnika kod Zadra.
Lovrić je rođen u Tuzli, a danas živi u Kninu gdje radi kao učitelj, novinar, organizator kulturnih događanja, književni stvaratelj…
Za vrijeme od izlaska iz tiska prve knjige, Monterov san i java (Biblioteka Paralele, Doboj; urednik Kasim Deraković), Lovrić je objavio 25 naslova: pjesama, drama, kritika, gnoma, a u pripremi je zbirka soneta i dvojezično izdanje zbirke Poljubac zemlje, što na albanski jezik prevodi mr. sc. Nuri Pljaku. Do sada su mu pjesme prevedene na: engleski, njemački, češki, kineski, talijanski, albanski, a za rad je dobio i brojna priznanja.
O Lovrićevom stvaralaštvu govorili su: Marina Kljajo-Radić, prof. i prof.dr.sc. Antun Lučić, dok je glazbeni ugođaj činila klapa, Koporan, iz Poličnika kod Zadra.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...31.10.2011.g.
U okviru manifestacije XII. humskih dana poezije u četvrtak, 3. studenoga u 18 sati bit će predstavljena knjiga pjesama Poziv iz zemlje Fabijana Lovrića iz Knina, dopredsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, a povod je 30 godina kniiževnog stvaranja ovog plodnog književnika.
U programu sudjeluju: Fabijan Lovrić, Marina Kljajo-Radić, Antun Lučić i klapa Koporan iz Poličnika kod Zadra.
Fabijan Lovrić rođen je 13. rujna 1953. u Tuzli. U Ljubačama i Kiseljaku je završio osnovnu školu, u Tuzli srednju školu i Višu pedagošku akademiju, nakon čega nastavlja daljnji proces usavršavanja te u Beogradu diplomira novinarstvo. U Zadru uspješno završava Visoku učiteljsku školu, a u Zagrebu je odslušao i položio ispite na Poslijediplomskom naučnom studiju književnosti gdje radi doktorsku disertaciju. Radi kao učitelj, novinar, kulturni djelatnik, te je dopisnikom mnogih listova i naučnim časopisa, između ostalih: Republika, Osvit, Hrvatska misao, Zadarska revija, Književna rijeka, Zadarski list, Zadarski regional, Hrvatsko slovo, Glas koncila, Naša ognjišta, Zvrk, Cvitak, Modra lasta.
Objavljuje naučne i stručne radove. Sudjelovao stručnim radom na Školi učitelja 2005. godine u Lovranu. Za književni rad je nagrađivan te nekoliko puta bio u najužem izboru.
Pjesme su mu zastupljene u petnaest knjiga s više autora, neke prevedene na: slovenski, češki, engleski, italijanski, albanski jezik. Iako je prvu pjesmu objavio u Modroj lasti (1967.), časopis za djecu, Zvrk, predložio je nekoliko pjesama za obradu na satu hrvatskog jezika u OŠ Republike Hrvatske.
Članom je: Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matice hrvatske, Književnog kluba Tin, Hrvatskog književnog kruga Zagreb, Društva hrvatskih haiku pjesnika, Međunarodnog instituta za književnost (International Literary Institute).
Do sada je objavio:
· Monterov san i java (pjesme) - biblioteka Paralele; Doboj, 1981.
· Imam i ja svoju cijenu (pjesme za djecu) - Napredak; Tuzla, 1993.
· Bljesak potopljenog sjaja (pjesme) - MH Orebić; Orebić, 1994.
· Počivaj mirno Zvonimire (pjesme) - Narodna knjižnica Knin; Knin, 1998.
· Bljesak potopljenog sjaja (pjesme) - izdanje autora; Knin, 1999.
· Rumena matematika (pjesme) - KUD Kralj Zvonimir Knin; Knin, 1999.
· Kninski pisci svome gradu (urednik; izbor šest autora) - MH Knin; Knin, 2000.
· Gorim li kako treba (pjesme) - MH Knin; Knin, 2002.
· Učitelj mudrosti (gnome) - Madit; Šibenik, 2003.
· Vječnosti jednoga grada (urednik; jedanaest autora) - Madit; Šibenik, 2003.
· Govor cvijeća (Poema o Slavi Raškaj) - Verlag Lijepa Naša; Wuppertal, 2004.
· Put križa (sakralne pjesme; poema) - dvojezično; hrvatski / italijanski (Via Crucis: prijevod na italijanski Sonja Vrca / prepjev stihova na italijanski Joja Ricov): Matica hrvatska ogranak Knin; Knin, 2004.
· Nemoj, rođo, Danice ti... (monodrama; prema pripovijetkama Ivana Raosa) - Vlastita naklada; Knin, 2004.
· Još ću ja dugo hrabar živjeti: ur. Ratko Bijelić: izbor pjesma Fabijan Lovrić (domoljubne pjesme; s Josipom Paladom i ilustracijama Ivana Antolčića i Željka pl. Horvatića Brade) - Nova knjiga Rast; Zagreb, 2005.
· Prepoznavanje bitnog (kritike, članci, prikazi, aktovke…; objavljeni radovi): HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2005.
· A ja klipan (bojanka / pjesme za djecu do 10 godina uz ilustracije Tatjane Jadrić; prepjev na engleski: Graham McMaster ) - ur. Fra Ivan Nimac: HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2005.
· Još ću ja dugo hrabar živjeti (drugo izmijenjeno izdanje) - Josip Palada i Fabijan Lovrić: INA-NAFTAPLIN; Zagreb, 2006.
· A ja klipan (bojanka / pjesme za djecu do 10 godina uz ilustracije Tatjane Jadrić; prepjev na engleski: Graham McMaster) - AGM; Zagreb, 2006.
· Svjedoci vremena (uredio i priredio radove dvadeset autora iz Knina) - ur. Fra Ivan Nimac: HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2006.
· Put križa (pjesme: usporedno, hrvatsko-italijanski / drugo izmijenjeno izdanje) - Oslikala Lana Martinović Čala: ur. Grgo Mikulić: Gral; Široki Brijeg
· U štampi se nalaze pjesme: Poljubac zemlje, o zaštićenim biljkama; dopunjeno izdanje pjesama namijenjenih djeci, Imam i ja svoju cijenu (treće izmijenjeno izdanje).
U programu sudjeluju: Fabijan Lovrić, Marina Kljajo-Radić, Antun Lučić i klapa Koporan iz Poličnika kod Zadra.
Fabijan Lovrić rođen je 13. rujna 1953. u Tuzli. U Ljubačama i Kiseljaku je završio osnovnu školu, u Tuzli srednju školu i Višu pedagošku akademiju, nakon čega nastavlja daljnji proces usavršavanja te u Beogradu diplomira novinarstvo. U Zadru uspješno završava Visoku učiteljsku školu, a u Zagrebu je odslušao i položio ispite na Poslijediplomskom naučnom studiju književnosti gdje radi doktorsku disertaciju. Radi kao učitelj, novinar, kulturni djelatnik, te je dopisnikom mnogih listova i naučnim časopisa, između ostalih: Republika, Osvit, Hrvatska misao, Zadarska revija, Književna rijeka, Zadarski list, Zadarski regional, Hrvatsko slovo, Glas koncila, Naša ognjišta, Zvrk, Cvitak, Modra lasta.
Objavljuje naučne i stručne radove. Sudjelovao stručnim radom na Školi učitelja 2005. godine u Lovranu. Za književni rad je nagrađivan te nekoliko puta bio u najužem izboru.
Pjesme su mu zastupljene u petnaest knjiga s više autora, neke prevedene na: slovenski, češki, engleski, italijanski, albanski jezik. Iako je prvu pjesmu objavio u Modroj lasti (1967.), časopis za djecu, Zvrk, predložio je nekoliko pjesama za obradu na satu hrvatskog jezika u OŠ Republike Hrvatske.
Članom je: Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matice hrvatske, Književnog kluba Tin, Hrvatskog književnog kruga Zagreb, Društva hrvatskih haiku pjesnika, Međunarodnog instituta za književnost (International Literary Institute).
Do sada je objavio:
· Monterov san i java (pjesme) - biblioteka Paralele; Doboj, 1981.
· Imam i ja svoju cijenu (pjesme za djecu) - Napredak; Tuzla, 1993.
· Bljesak potopljenog sjaja (pjesme) - MH Orebić; Orebić, 1994.
· Počivaj mirno Zvonimire (pjesme) - Narodna knjižnica Knin; Knin, 1998.
· Bljesak potopljenog sjaja (pjesme) - izdanje autora; Knin, 1999.
· Rumena matematika (pjesme) - KUD Kralj Zvonimir Knin; Knin, 1999.
· Kninski pisci svome gradu (urednik; izbor šest autora) - MH Knin; Knin, 2000.
· Gorim li kako treba (pjesme) - MH Knin; Knin, 2002.
· Učitelj mudrosti (gnome) - Madit; Šibenik, 2003.
· Vječnosti jednoga grada (urednik; jedanaest autora) - Madit; Šibenik, 2003.
· Govor cvijeća (Poema o Slavi Raškaj) - Verlag Lijepa Naša; Wuppertal, 2004.
· Put križa (sakralne pjesme; poema) - dvojezično; hrvatski / italijanski (Via Crucis: prijevod na italijanski Sonja Vrca / prepjev stihova na italijanski Joja Ricov): Matica hrvatska ogranak Knin; Knin, 2004.
· Nemoj, rođo, Danice ti... (monodrama; prema pripovijetkama Ivana Raosa) - Vlastita naklada; Knin, 2004.
· Još ću ja dugo hrabar živjeti: ur. Ratko Bijelić: izbor pjesma Fabijan Lovrić (domoljubne pjesme; s Josipom Paladom i ilustracijama Ivana Antolčića i Željka pl. Horvatića Brade) - Nova knjiga Rast; Zagreb, 2005.
· Prepoznavanje bitnog (kritike, članci, prikazi, aktovke…; objavljeni radovi): HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2005.
· A ja klipan (bojanka / pjesme za djecu do 10 godina uz ilustracije Tatjane Jadrić; prepjev na engleski: Graham McMaster ) - ur. Fra Ivan Nimac: HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2005.
· Još ću ja dugo hrabar živjeti (drugo izmijenjeno izdanje) - Josip Palada i Fabijan Lovrić: INA-NAFTAPLIN; Zagreb, 2006.
· A ja klipan (bojanka / pjesme za djecu do 10 godina uz ilustracije Tatjane Jadrić; prepjev na engleski: Graham McMaster) - AGM; Zagreb, 2006.
· Svjedoci vremena (uredio i priredio radove dvadeset autora iz Knina) - ur. Fra Ivan Nimac: HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2006.
· Put križa (pjesme: usporedno, hrvatsko-italijanski / drugo izmijenjeno izdanje) - Oslikala Lana Martinović Čala: ur. Grgo Mikulić: Gral; Široki Brijeg
· U štampi se nalaze pjesme: Poljubac zemlje, o zaštićenim biljkama; dopunjeno izdanje pjesama namijenjenih djeci, Imam i ja svoju cijenu (treće izmijenjeno izdanje).
|
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i ove godine, od 31. listopada do 7. studenoga, organizira tradicionalnu književnu manifestaciju XII. humske dane poezije:
Program: Ponedjeljak, 31. listopada 2011. u 12 sati Osnovnu školu Kardinala Stepinca u Neumu i Srednju školu Čapljina – PO u Neumu posjetit će pjesnici: Krešimir Šego, Mara Cica Šakotić, Ljubo Krmek, Marina Kljajo-Radić i Pero Pavlović. Ovom prigodom DHK HB će školama pokloniti po paket knjiga i časopisa Osvit. Odlazak književnika u Neum ima svoju simboliku jer je u studenom 1993. u hotelu Sunce u Neumu osnovano Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne koje ove godine obilježava svoju punoljetnost - 18 godina djelovanja. Četvrtak, 3. studenoga 2011. u 18 sati – u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru bit će predstavljena knjiga pjesama Poziv iz zemlje Fabijana Lovrića iz Knina u povodu 30 godina književnog stvaranja. U programu sudjeluju: Fabijan Lovrić, Marina Kljajo-Radić, Antun Lučić i klapa Koporan iz Poličnika kod Zadra. Petak, 4. studenoga 2011. u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, Galerija kraljice Katarine, održat će se Sveknjiževna večer koja se sastoji iz više cjelina: Spomenimo se prijatelja (o književniku, pok. Anti Ćorlukiću koji je preminuo u prosincu 2010. govorit će Fabijan Lovrić). U drugom dijelu programa nastupit će pjesnici članovi DHK HB, gostujući pjesnici i mladi pjesnici. Nastupaju: Miljenko Stojić (Široki Brijeg), Slavo Antin Bago (Mostar), Petar Milić (Mostar), Pero Pavlović (Neum), Fabijan Lovrić (Knin), Srećko Marijanović (Stolac), Ružica Soldo (Široki Brijeg), Ljubo Krmek (Čapljina), Nikola Marinović (Zadar), Hrvoje Barbir (Ploče), Jelena Tadijanović (Ploče), Toni Krilić (Ploče), Damir Šetka (Ploče), Darko Juka (Mostar), Lidija Pavlović-Grgić (Mostar), Grgo Mikulić (Široki Brijeg), Alma Fazil-Obad (Mostar), Zijada Zekić (Mostar), Šima Majić (Tomislavgrad), Mirana Rogić (Mostar) i Viktorija Aničić (Mostar). Ponedjeljak, 7. studenoga 2011. u 18 sati – u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, Mala dvorana, održat će se peti Ikavski skup u suradnji s Odjelom za književnost Filozofskog fakulteta u Mostaru. I. Filološki pogledi Antun Lučić, Ilija Protuđer, Vlado Marić, Josip Grbeša, Nikolina Pandža II. Književni prinosi Slavo Antin Bago, Miljenko Stojić, Ljubo Krmek, Kristina Posavac, Marko Primorac, Maja Tomas, Vera Stojić, Vendelin Karačić, Frano Vukoja i Martina Pušić III. Etnološki prizor – Monolog iz predstave U godinama gladi Pokrovitelj XII. humskih dana poezije je Raiffesen bank d.d. Bosna i Hercegovina Sponzori su: Fondacija za Izadvaštvo/nakladništvo – Sarajevo, Grad Mostar, Lumen d.o.o. Drinovci i Galerija Martino, Mostar |
|
HKD "Napredak", 07.10.2011.
Najava II. Međunarodnog simpozija Andrić 100/50 "Od mladalačke lirike do nobelove nagrade"
| najava_hkd_napredak.pdf |
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...13.7.2011.g.
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas
na književnu večer
*/"RIJEK IZ KAMENA"/*
*15. srpnja 2011. u 21:00 h *
* *
*restoran STAKLO, Počitelj*
Sudjeluju:
Miljenko Stojić - književnik, Široki Brijeg
Zdravko Kordić - književnik, Mostar
Enerika Bijač – književnica, Koprivnica
Zoran Jurišić - književnik, Split
Đuro Vidmarović – književnik, Zagreb
Pero Pavlović – književnik, Neum
Stjepan Šešelj - književnik, Zagreb
Marina Kljajo-Radić - književnica, Mostar
Admiral Mahić - književnik, Sarajevo
Veselko Koroman - književnik, Ljubuški
Fabijan Lovrić - književnik, Knin
Josip Milić - književnik, Mostar
Srećko Marijanović - književnik, Stolac
Vesna Hlavaček – pjesnikinja, Mostar
Petar Milić – književnik, Mostar
Mile Pešorda - književnik, Zagreb
Hrvoje Barbir - književnik, Ploče
Damir Pešorda - književnik, Zagreb
Gojko Sušac - književnik, Zagreb
Antun Lučić - književnik, Mostar
Ljubo Krmek – književnik, Čapljina
na književnu večer
*/"RIJEK IZ KAMENA"/*
*15. srpnja 2011. u 21:00 h *
* *
*restoran STAKLO, Počitelj*
Sudjeluju:
Miljenko Stojić - književnik, Široki Brijeg
Zdravko Kordić - književnik, Mostar
Enerika Bijač – književnica, Koprivnica
Zoran Jurišić - književnik, Split
Đuro Vidmarović – književnik, Zagreb
Pero Pavlović – književnik, Neum
Stjepan Šešelj - književnik, Zagreb
Marina Kljajo-Radić - književnica, Mostar
Admiral Mahić - književnik, Sarajevo
Veselko Koroman - književnik, Ljubuški
Fabijan Lovrić - književnik, Knin
Josip Milić - književnik, Mostar
Srećko Marijanović - književnik, Stolac
Vesna Hlavaček – pjesnikinja, Mostar
Petar Milić – književnik, Mostar
Mile Pešorda - književnik, Zagreb
Hrvoje Barbir - književnik, Ploče
Damir Pešorda - književnik, Zagreb
Gojko Sušac - književnik, Zagreb
Antun Lučić - književnik, Mostar
Ljubo Krmek – književnik, Čapljina
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...22.6.2011.g.
Deseta obljetnica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore
Svečanost povodom jubileja
Na poziv Hrvatskog građanskog društva Crne Gore u povodu desete obljetnice od utemeljenja , Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne odazvalo se pozivu kako bi uveličali njihovu svečanost i podržali ih u budućem radu. Izaslanstvo DHK HB činili su: Marina Kljajo-Radić, predsjednica; Fabijan Lovrić, dopredsjednik i Mira Jezerčić, tajnica.
Svečana skupština, povodom 10. godina postojanja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, održana je u subotu, 18. lipnja, u hotelu Splendid u Bečićima.
O rezultatima Društva u proteklih 10. godina govorio je dr Ivan Ilić, predsjednik HGD CG. On je podsjetio na značajne rezultate koje je Društvo postiglo u proteklom periodu, postignutim rezultatima u kulturi, nakladništvu, i aktivnostima na afirmaciji autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori. Dr Ilić je kao veoma značajne istakao dobru suradnju sa Ministarstvom kulture Crne Gore, Općinom Kotor, Dubrovačko - neretvanskom županijom, Bokeljskom mornaricom, gradonačelnikom Podgorice Miomirom Mugošom, Maticom crnogorskom, Nacionalnom zajednicom Crnogoraca u Zagrebu, Hrvatskom maticom iseljenika u Splitu, Kotorskom biskupijom, i posebno istakao kontinuiranu pomoć od Vlade Crne Gore.
Na svečanoj skupštini dodijeljena su i specijalna priznanja, institucijama i pojedincima, za doprinos razvoju i afirmaciji Društva. Dobitnici priznanja su: Ministarstvo kulture Crne Gore, Dubrovačko-neretvanska županija, Nacionalna zajednica Crnogoraca u Zagrebu, Milo Đukanović, bivši premijer Crne Gore, Branka Bezić-Filipović, voditeljica Hrvatske matice iseljenika Split, Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice i Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.
Svečanosti su prisustvovali veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović, Ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović, generalni konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori Božo Vodopija, saborska zastupnica Đurđa Adlešić, poslanik Hrvatske građanske inicijative u parlamentu Crne Gore Ljerka Dragičević, zamijenik župana DNŽ Frano Skokandić, potpredsjednik Općine Kotor Andrija Popović, admiral Bokeljske mornarice Miloš Milošević, predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca u Zagrebu Radomir Pavićević, predsjednica Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Marina Kljajo-Radić i brojne druge političke i javne ličnosti iz Crne Gore i Hrvatske.
U zabavnom dijelu programa učestvovale su klape Bisernice Boke iz Kotora i Kumpanji iz Blata, kao i Sebastijan Vukosavić, član VIS Amadeus iz Dubrovnika.
Hrvatsko građansko Društvo svim svojim članovima čestita ovaj značajni jubilej uz zahvalnost svima onima koji su u proteklom periodu svojim radom doprinijeli da Društvo postigne tako značajne rezultate.
Na poziv Hrvatskog građanskog društva Crne Gore u povodu desete obljetnice od utemeljenja , Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne odazvalo se pozivu kako bi uveličali njihovu svečanost i podržali ih u budućem radu. Izaslanstvo DHK HB činili su: Marina Kljajo-Radić, predsjednica; Fabijan Lovrić, dopredsjednik i Mira Jezerčić, tajnica.
Svečana skupština, povodom 10. godina postojanja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, održana je u subotu, 18. lipnja, u hotelu Splendid u Bečićima.
O rezultatima Društva u proteklih 10. godina govorio je dr Ivan Ilić, predsjednik HGD CG. On je podsjetio na značajne rezultate koje je Društvo postiglo u proteklom periodu, postignutim rezultatima u kulturi, nakladništvu, i aktivnostima na afirmaciji autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori. Dr Ilić je kao veoma značajne istakao dobru suradnju sa Ministarstvom kulture Crne Gore, Općinom Kotor, Dubrovačko - neretvanskom županijom, Bokeljskom mornaricom, gradonačelnikom Podgorice Miomirom Mugošom, Maticom crnogorskom, Nacionalnom zajednicom Crnogoraca u Zagrebu, Hrvatskom maticom iseljenika u Splitu, Kotorskom biskupijom, i posebno istakao kontinuiranu pomoć od Vlade Crne Gore.
Na svečanoj skupštini dodijeljena su i specijalna priznanja, institucijama i pojedincima, za doprinos razvoju i afirmaciji Društva. Dobitnici priznanja su: Ministarstvo kulture Crne Gore, Dubrovačko-neretvanska županija, Nacionalna zajednica Crnogoraca u Zagrebu, Milo Đukanović, bivši premijer Crne Gore, Branka Bezić-Filipović, voditeljica Hrvatske matice iseljenika Split, Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice i Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.
Svečanosti su prisustvovali veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović, Ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović, generalni konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori Božo Vodopija, saborska zastupnica Đurđa Adlešić, poslanik Hrvatske građanske inicijative u parlamentu Crne Gore Ljerka Dragičević, zamijenik župana DNŽ Frano Skokandić, potpredsjednik Općine Kotor Andrija Popović, admiral Bokeljske mornarice Miloš Milošević, predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca u Zagrebu Radomir Pavićević, predsjednica Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Marina Kljajo-Radić i brojne druge političke i javne ličnosti iz Crne Gore i Hrvatske.
U zabavnom dijelu programa učestvovale su klape Bisernice Boke iz Kotora i Kumpanji iz Blata, kao i Sebastijan Vukosavić, član VIS Amadeus iz Dubrovnika.
Hrvatsko građansko Društvo svim svojim članovima čestita ovaj značajni jubilej uz zahvalnost svima onima koji su u proteklom periodu svojim radom doprinijeli da Društvo postigne tako značajne rezultate.
INFO...21.6.2011.
Predstavljanje knjige "Ulice života" autorice Marije Lovrić (Crnjac)
U organizaciji Matice hrvatske ogranak Široki Brijeg 15.06.2011., je u hotelu Park u Širokom Brijegu upriličeno predstavljanje knjige "Ulice života" autorice Marije Lovrić (Crnjac). Nakon uspješne prve knjige pjesama "Tragovi minulog vremena" ovo je druga objavljenja knjiga ove mlade autorice u nepune tri godine. "Ulice života" su predstavili fra Franjo Mabić, recenzent, prof. Andrija Zeljko i Sanijela Matković.
Predstavljanje je počelo stihovima iz Marijine pjesme "Uspavana ljepotica" u izvedbi prof. Zeljke. Nakon njega sve prisutne je u ime nakladnika MH predstavio Predrag Kožul, predsjednik MH Široki Brijeg, poželjevši Mariji sve najbolje u daljnjoj pjesničkoj suradnji, i to u Društvu književnika Herceg Bosne.
Recenzent fra Franjo Mabić je recitirao pjesmu Mojim kćerima Petri i Pauli, i to na jedan emotivan način koji je na trenutak rasplakao i samu autoricu. "Naša Marija je sebe posvetila pjesmi, ona je kantautor koji pjeva život, živi život i u tome je njezina veličina i značaj" - poručio je fra Franjo.
Predstavljačica knjige Sanijela Matković, za Marijine je pjesme rekla kako predstavljaju "biljege života i duše".
Nakon predstavljača svim prisutnima se obratila i sama autorica koja se zahvalila svim prijateljima koji su je podržavali u njezinu radu. "Ulice života" predstavljaju određena životna razdoblja (rođenje, djetinjstvo, školu, ljubav, posao...), ali sve ima i svoj početak i svoj kraj. Iz svega toga moramo izvući pouku za život, svako životno razdoblje donosi razlog za budućnost - poručila je autorica.
Predstavljanje je zaključila sama autorica, sa suzama u očima, recitirajući "Pjesmu roditeljima" u znak zahvale za sve što su joj podarili u životu. Nakon promocije svi prisutni su bili pozvani na kratko druženje i zakusku.
Predstavljanje je počelo stihovima iz Marijine pjesme "Uspavana ljepotica" u izvedbi prof. Zeljke. Nakon njega sve prisutne je u ime nakladnika MH predstavio Predrag Kožul, predsjednik MH Široki Brijeg, poželjevši Mariji sve najbolje u daljnjoj pjesničkoj suradnji, i to u Društvu književnika Herceg Bosne.
Recenzent fra Franjo Mabić je recitirao pjesmu Mojim kćerima Petri i Pauli, i to na jedan emotivan način koji je na trenutak rasplakao i samu autoricu. "Naša Marija je sebe posvetila pjesmi, ona je kantautor koji pjeva život, živi život i u tome je njezina veličina i značaj" - poručio je fra Franjo.
Predstavljačica knjige Sanijela Matković, za Marijine je pjesme rekla kako predstavljaju "biljege života i duše".
Nakon predstavljača svim prisutnima se obratila i sama autorica koja se zahvalila svim prijateljima koji su je podržavali u njezinu radu. "Ulice života" predstavljaju određena životna razdoblja (rođenje, djetinjstvo, školu, ljubav, posao...), ali sve ima i svoj početak i svoj kraj. Iz svega toga moramo izvući pouku za život, svako životno razdoblje donosi razlog za budućnost - poručila je autorica.
Predstavljanje je zaključila sama autorica, sa suzama u očima, recitirajući "Pjesmu roditeljima" u znak zahvale za sve što su joj podarili u životu. Nakon promocije svi prisutni su bili pozvani na kratko druženje i zakusku.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...08.6.2011.g.
Izborna godišnja skupština DHK HB
Izborna godišnja skupština Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne održana je u subotu, 28. svibnja 2011. u 11 sati u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače.
Predsjednica je pozdravila nazočne članove i goste te zaželjela ugodan i plodan rad Izborne skupštine. Još je dodala da ističe njezin trogodišnji mandat. Zadovoljna je onim što je postignuto i učinjeno s obzirom na sveopću depresiju u društvu i animozitet spram kulture. Uspjeh Društva očituje se u redovitom izlasku časopisa Osvit, u održavanju tradicionalnih programa i manifestacija, također i nekih novih programa, u Nakladi DHK HB, predstvljanjima knjiga, susretima, književnim vezama.
Gost skupštine bio je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna gospodin Vladimir Šoljić, a pismo potpore poslao je predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.
Podnesena su Izvješća za proteklo izvještajno razdoblje (Izvješće o radu, Financijsko izvješe i Izvješće Nadzornog odbora).
Izvješća su prihvaćena i razriješena su sva tjela DHK HB kojima je istekao trogodišnji mandat.
U novi mandat izabrani su:
Predsjednica Marina Kljajo-Radić
Dopredsjednici Fabijan Lovrić i Anto Zirdum
Upravni odbor: Antun Lučić, Ljubo Krmek, Šimun Musa i Marko Matić.
Nadzorni odbor: Iva Nuić, Miljenko Stojić i Krešimir Šego.
Časni sud: Andrija Vučemil, Andrija Nikić i Petar Vjlić.
Odbor za Statut i opće akte: Petar Milić, Ivan Sivrić i Silvestar Ištuk.
Odbor za književne veze: Vinko Grubišić, Borislav Arapović i Mile Pešorda.
Povjerenstvo za dodjelu Godišnje nagrade Antun Branko Šimić proglasilo je ovogodišnjeg dobitnika.
Na natječaj je prijavljeno 25 knjiga.
U uži izbor izabrane su:
1. Ante Stamać, Sabrane pjesme
2. Stjepan Tomić, Konj bijelac
3. Tomislav Marijan Bilosnić, Hrvatska ogrlica
4. Marina Kljajo-Radić, S neba cvjetovi
5. Mato Nedić, Pater Martinus - Romansirana biografija fra Marina Nedića
6. Admiral Mahić, Ljubavni red vožnje
Nagradu A. B. Šimić dobio je akademik Ante Stamać za knjigu Sabrane pjesme.
Knjigom Sabrane pjesme Stamać izriče punu pjesničku odgovornost; ne uzmiče pred kaosom svijeta već nudi, usprkos svemu, riječ kao estetsku činjenicu, kao djelotvoran prinos skladu i povratak nade u (izgubljenu) cjelinu.
Njegova „strogost i odgovornost“ štite pjesmu svakoga suviška i svakog uboštva, površnosti i svake zablude. Baštineći navlastito helderlinovsku i hajdegerovsku misao, u središtu Stamaćeva pjesničkog svemira stoji jezik, riječ kao počelo i mjera svijeta koja je jedino u stanju, prema mišljenju jednog kritičara „ovozemaljsko transcendirati“ i pjesmom („sonetiziranom“ prije svega) doseći savršenstvo duha, znanja i umijeća.
Predstavili su nam se članovi koji su u DHK HB primljeni kroz proteklu izvještajnu godinu.
U predstavljanju sebe i svoje poezije uz novoprimljene članove javljali su se mnogi nazočni članovi na Skupštini.Druženje je nastavljeno uz ručak u restoranu Europa koji omogućila Hrvatska zajednica Herceg Bosna.
Predsjednica je pozdravila nazočne članove i goste te zaželjela ugodan i plodan rad Izborne skupštine. Još je dodala da ističe njezin trogodišnji mandat. Zadovoljna je onim što je postignuto i učinjeno s obzirom na sveopću depresiju u društvu i animozitet spram kulture. Uspjeh Društva očituje se u redovitom izlasku časopisa Osvit, u održavanju tradicionalnih programa i manifestacija, također i nekih novih programa, u Nakladi DHK HB, predstvljanjima knjiga, susretima, književnim vezama.
Gost skupštine bio je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna gospodin Vladimir Šoljić, a pismo potpore poslao je predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.
Podnesena su Izvješća za proteklo izvještajno razdoblje (Izvješće o radu, Financijsko izvješe i Izvješće Nadzornog odbora).
Izvješća su prihvaćena i razriješena su sva tjela DHK HB kojima je istekao trogodišnji mandat.
U novi mandat izabrani su:
Predsjednica Marina Kljajo-Radić
Dopredsjednici Fabijan Lovrić i Anto Zirdum
Upravni odbor: Antun Lučić, Ljubo Krmek, Šimun Musa i Marko Matić.
Nadzorni odbor: Iva Nuić, Miljenko Stojić i Krešimir Šego.
Časni sud: Andrija Vučemil, Andrija Nikić i Petar Vjlić.
Odbor za Statut i opće akte: Petar Milić, Ivan Sivrić i Silvestar Ištuk.
Odbor za književne veze: Vinko Grubišić, Borislav Arapović i Mile Pešorda.
Povjerenstvo za dodjelu Godišnje nagrade Antun Branko Šimić proglasilo je ovogodišnjeg dobitnika.
Na natječaj je prijavljeno 25 knjiga.
U uži izbor izabrane su:
1. Ante Stamać, Sabrane pjesme
2. Stjepan Tomić, Konj bijelac
3. Tomislav Marijan Bilosnić, Hrvatska ogrlica
4. Marina Kljajo-Radić, S neba cvjetovi
5. Mato Nedić, Pater Martinus - Romansirana biografija fra Marina Nedića
6. Admiral Mahić, Ljubavni red vožnje
Nagradu A. B. Šimić dobio je akademik Ante Stamać za knjigu Sabrane pjesme.
Knjigom Sabrane pjesme Stamać izriče punu pjesničku odgovornost; ne uzmiče pred kaosom svijeta već nudi, usprkos svemu, riječ kao estetsku činjenicu, kao djelotvoran prinos skladu i povratak nade u (izgubljenu) cjelinu.
Njegova „strogost i odgovornost“ štite pjesmu svakoga suviška i svakog uboštva, površnosti i svake zablude. Baštineći navlastito helderlinovsku i hajdegerovsku misao, u središtu Stamaćeva pjesničkog svemira stoji jezik, riječ kao počelo i mjera svijeta koja je jedino u stanju, prema mišljenju jednog kritičara „ovozemaljsko transcendirati“ i pjesmom („sonetiziranom“ prije svega) doseći savršenstvo duha, znanja i umijeća.
Predstavili su nam se članovi koji su u DHK HB primljeni kroz proteklu izvještajnu godinu.
U predstavljanju sebe i svoje poezije uz novoprimljene članove javljali su se mnogi nazočni članovi na Skupštini.Druženje je nastavljeno uz ručak u restoranu Europa koji omogućila Hrvatska zajednica Herceg Bosna.
Pored članstva u Društvu pisaca Bosne i Hercegovine od 22.2. 2003.g., gl. i odg. urednik DIOGEN pro kultura magazina, književnik Sabahudin Hadžialić je primljen i u članstvo
Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, 28.5.2011.g. na Izbornoj godišnjoj skupštini u Mostaru.
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne...14.4.2011.
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST - Četvrtak, 14. travnja 2011. Promatrajući što se već duže, poglavito u posljednje, vrijeme događa s hrvatskim narodom u BiH, osjećamo potrebu obratiti se hrvatskoj i cjelokupnoj javnosti u BiH, uključivši i predstavnike Međunarodne zajednice.
Hrvatski je narod jedan od tri konstitutivna naroda u državi BiH. On ju smatra svojom, ne odričući pravo ni drugim dvama narodima da je također smatraju svojom. Svoje opredjeljenje za nju vrlo je jasno pokazao na referendumu 1992. odigravši ulogu jezičca na vagi. U krvavim ratnim događanjima također je bio uz BiH obranivši je životima svojih vitezova kroz Herceg Bosnu i HVO. Nažalost, Međunarodna zajednica bila je nepravedna pa je nametnula svoj mir u BiH te hrvatskom narodu oduzela pravo na nesmetan razvoj u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i svakom drugom obliku. Daytonskim mirovnim sporazumom tri naroda stjerana su u dva entiteta i nesporazumi su se nastavili samo drugim sredstvima, umjesto da budu razriješeni i BiH počne živjeti u demokratskom i europskom duhu, slobodna i neovisna. Prošli izbori, umjesto da makar nešto riješe, situaciju su još više usložnili. Nakon što je glasovima drugih naroda izabran hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, sada se političkim inženjeringom pokušava njegove izabrane političke predstavnike u FBiH zamijeniti nekim drugima koji su po volji određenih središta moći u tuzemstvu i inozemstvu.
Kao udruga ljudi od pera, intelektualaca s obje strane granice, prosvjedujemo protiv nedemokratskih metoda koje se primjenjuju prema hrvatskom narodu. Podržavamo one, bez obzira slagali se s njima ili ne, koje je hrvatski narod u većini demokratski izabrao da nas predstavljaju u sljedećem razdoblju. Nadamo se da će Hrvatski narodni sabor, čija je priprema u tijeku, u demokratskom duhu uspjeti naznačiti pravac kojim nam je svima ići i da ćemo ga se držati. Hrvatski narod, kao i ostala dva naroda u BiH, ima pravo na svoj jezik, kulturu, školstvo, javna glasila... Dok se god, zajedno s druga dva naroda, ne bude mogao izraziti u potpunosti, država BiH bit će ugrožena. A možda je to i namjera onih koji rečeno uporno ne dopuštaju???
Upravni odbor DHK HB
Marina Kljajo-Radić, predsjednica
Mostar, 12. travnja 2011.
Hrvatski je narod jedan od tri konstitutivna naroda u državi BiH. On ju smatra svojom, ne odričući pravo ni drugim dvama narodima da je također smatraju svojom. Svoje opredjeljenje za nju vrlo je jasno pokazao na referendumu 1992. odigravši ulogu jezičca na vagi. U krvavim ratnim događanjima također je bio uz BiH obranivši je životima svojih vitezova kroz Herceg Bosnu i HVO. Nažalost, Međunarodna zajednica bila je nepravedna pa je nametnula svoj mir u BiH te hrvatskom narodu oduzela pravo na nesmetan razvoj u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i svakom drugom obliku. Daytonskim mirovnim sporazumom tri naroda stjerana su u dva entiteta i nesporazumi su se nastavili samo drugim sredstvima, umjesto da budu razriješeni i BiH počne živjeti u demokratskom i europskom duhu, slobodna i neovisna. Prošli izbori, umjesto da makar nešto riješe, situaciju su još više usložnili. Nakon što je glasovima drugih naroda izabran hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, sada se političkim inženjeringom pokušava njegove izabrane političke predstavnike u FBiH zamijeniti nekim drugima koji su po volji određenih središta moći u tuzemstvu i inozemstvu.
Kao udruga ljudi od pera, intelektualaca s obje strane granice, prosvjedujemo protiv nedemokratskih metoda koje se primjenjuju prema hrvatskom narodu. Podržavamo one, bez obzira slagali se s njima ili ne, koje je hrvatski narod u većini demokratski izabrao da nas predstavljaju u sljedećem razdoblju. Nadamo se da će Hrvatski narodni sabor, čija je priprema u tijeku, u demokratskom duhu uspjeti naznačiti pravac kojim nam je svima ići i da ćemo ga se držati. Hrvatski narod, kao i ostala dva naroda u BiH, ima pravo na svoj jezik, kulturu, školstvo, javna glasila... Dok se god, zajedno s druga dva naroda, ne bude mogao izraziti u potpunosti, država BiH bit će ugrožena. A možda je to i namjera onih koji rečeno uporno ne dopuštaju???
Upravni odbor DHK HB
Marina Kljajo-Radić, predsjednica
Mostar, 12. travnja 2011.
Copyright © 2010/2011 DIOGEN pro cultura magazine Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić . Design LOGO - Stevo Basara. All Rights Reserved.
Contact E-mail: sabihadzi@gmail.com; WWW: http://sabihadzi.weebly.com/
Adresa magazina/Address of the magazine: Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Contact E-mail: sabihadzi@gmail.com; WWW: http://sabihadzi.weebly.com/
Adresa magazina/Address of the magazine: Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
